PORUČIVANJE I PODRŠKA - 064 005 0133 | poljomarkets@gmail.com
BUDIMO U KONTAKTU - FACEBOOK | TWITTER | YOUTUBE
MENI

Kako pravilno odložiti stajnjak?

- Velike količine stajnjaka koje se stvaraju na farmama, ukoliko se ne odlažu na odgovarajući način, uzrokuju velike ekološke probleme: zagađenje površinskih, a potom i podzemnih voda. -

May 26, 2016


stajnjak, odlaganje stajnjaka, tecni stajnjak


Velike količine stajnjaka koje se stvaraju na farmama, ukoliko se ne odlažu na odgovarajući način, uzrokuju velike ekološke probleme: zagađenje površinskih, a potom i podzemnih voda. Zbog toga je način odlaganja stajnjaka u većini zemalja propisan zakonom.


Čvrsti stajnjak se odlaže na ograđene betonske površine sa drenažnim kanalima za prikupljanje tečnog stajnjaka koji se vremenom cedi. Drenažni kanali taj tečni deo odvode do jame izgrađene za te potrebe.


Tečni stajnjak i osoka se takođe odlažu u za to predviđene objekte, najčešće napravljene od armiranog betona sa cementnom glazurom, ograđene žičanom mrežom i opremljene odgovarajućim mešačima i aeratorima za njihovu homogenizaciju (mešanje). Ovi objekti grade se uz farmu, na udaljenosti od nekoliko metara do nekoliko desetina metara, u zavisnosti od konfiguracije terena, potreba i mogućnosti pristupa mehanizacije za izđubravanje (utovarivači, prikolice, cisterne i dr.). Kapacitet objekata zavisi od broja životinja na farmi.


Važno je znati koliko životinje za koje se objekti grade može proizvesti čvrstog, odnosno tečnog stajnjaka u toku jednog dana. Na osnovu tog podatka i broja životinja, kao i na osnovu broja dana predviđenog za skladištenje, izračunava se kapacitet tih objekata. Po pravilu, njihova gradnja iziskuje značajna sredstva, zbog čega je neophodno dobro projektovati kapacitete koji se grade u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Materijal za ovakva skladišta je dosta skup, i treba imati na umu da pomoćni objekti mogu koštati koliko i izgradnja same farme, u nekim slučajevima – npr. bazeni za skladištenje tečnog stajnjaka na farmama svinja – i više.


U većini zemalja resorna ministarstva subvencionišu izgradnju tih objekata, u većem ili manjem procentu. Neophodno je takođe nabaviti i odgovarajuću opremu i mehanizaciju za iznošenje stajnjaka na njivu. Tu se najčešće, ako je reč o čvrstom stajnjaku, koriste odgovarajući stacionirani ili samohodni utovarivači i prikolice. Za tečni stajnjak, neophodni su mešači i aeratori, kao i pumpe za ispumpavanje stajnjaka u cisterne, čiji kapacitet zavisi od potreba. Savremene cisterne opremljene su odgovarajućim aplikatorima koji tečni stajnjak ili osoku ubrizgavaju u površinski sloj zemlje na dubini 5–10 cm.


Na taj način se gubici azota smanjuju na minimum, a efekti đubrenja su maksimalni. U nekim zemljama zakonom je regulisan i vremenski okvir za iznošenje čvrstog i tečnog stajnjaka – doba godine i potrebe biljaka za prihranom odgovarajućom vrstom stajnjaka, odnosno đubriva sa većim ili manjim sadržajem azota, fosfora ili kalijuma i dr. Korist od pravilnog skladištenja stajnjaka je velika: sprečava se zagađenje okoline i vodotokova i postižu maksimalni efekti korišćenja stajnjaka na njivama.